Umags stadsmuseum, Umag, Trg sv. Martina 1

Öppettider:
På sommaren: 10.00 - 12.00 och 19.00 - 22.00 (måndagar stängt)
På vintern: vardagar 10.00 - 12.00 (söndag och måndag stängt); fredag och lördag 11.00 - 16.00.
Etnografiska samlingen i Buje, Trg slobode 4
Öppettider:
På sommaren: 9.00 - 12.00, 17.00 - 20.00, måndagar stängt
På vintern: efter överenskommelse

Buzets hembygdsmuseum, Buzet, Trg rasporskih kapetana 1
Öppettider: 
Vardagar 12.30 - 15.30, lördag och söndag efter överenskommelse

Aleja glagoljasa - Glagolitiska gången - i Hum 

Porestinas hembygdsmuseum, Porec, Dekumanska 9 
Öppettider: På sommaren: 9.00 - 12.00, 18.00 - 21.00
På vintern: 10.00 - 15.00

Basilica Eufrasiana, Porec, Eufrazijeva ulica 22
Öppet: 7.00 - 20.00

Dusan Dzamonjas skulpturpark, Vrsar, Valkanela bb

Staden Rovinjs hembygdsmuseum, Rovinj, Trg m. Tita 11
Öppettider: 
På sommaren: 9.00 - 12.30, 18.00 - 21.00, söndagar stängt
På vintern: 10.00 - 13.30, söndagar och måndagar stängt

Samlingen av kyrkokonst och helgonreliker, Domkyrkan St Blasius, Vodnjan 
Öppettider: 
På sommaren: 9.00 - 19.00, söndagar 14.00 - 19.00, 
På vintern: efter överenskommelse

Arkeologiska och etnografiska museet, Brijuni-skärgården
Öppet: 
På sommaren: 9.00 - 17.00 
På vintern: efter överenskommelse

Istriens arkeologiska museum, Pula, Carrarina 3
Öppettider: 
På sommaren: 9.00 - 20.00, söndagar 10.00 - 15.00
På vintern: 9.00 - 14.30, lördagar och söndagar efter överenskommelse

Augustus' tempel, Pula, Forum 
Öppettider: 
På sommaren: 9.00 - 13.30 och 18.00 - 21.00, 
lördag och söndag 9.30 - 13.30
På vintern: efter överenskommelse

Amfiteatern, Pula, Flavijevska bb

Istriens vin- och olivproduktion under antiken
Öppettider: 
På sommaren: 8.00 - 21.00 
På vintern: 9.00 - 17.00

Istriens historiska museum, Pula, Gradinski uspon 6
Öppet:
På sommaren: 8.00 - 20.00 
På vintern: 9.00 - 17.00

Flottans bibliotek i Pula, Dom hrvatskih branitelja, Leharova 1 

Nesakcij (förhistorisk bosättning) - Vizace, Valtura
Öppettider:
På sommaren: 9.00 - 12.00 och 16.00 - 20.00 
På vintern: 9.00 - 12.00 och 14.00 - 17.00

Folkmuseet i Labin, Prvog maja 6
Öppettider: 
På sommaren: 10.00 - 13.00 och 17.00 - 20.00, lördagar kl. 10.00 - 13.00
På vintern: 8.00 - 14.00 och efter överenskommelse, lördagar och söndagar stängt

Matija Vlacic Illyricus' minnessamling, Labin, G. Martinuzzi 7

Den tröstande St Marias kapell, Samling av kyrkokonst frĺn sluten av 1500-talet och början av 1600-talet 

Skulpturparken i Dubrova, Labin, Dubrova bb 

Istriens etnografiska museum, Pazin, Istarskog razvoda 1
Öppettider: 
På sommaren: 9.00 - 17.00, måndagar stängt 
På vintern: 10.00 - 15.00, söndagar stängt

Pazins stadsmuseum, Pazin, Istarskog razvoda 1
Öppettider: 
På sommaren: 9.00 - 17.00, måndagar stängt 
På vintern: 10.00 - 15.00, söndagar stängt

Cestovni promet
Na istarskim prometnicama vrijede isti propisi kao i u Europi. Ograničenja brzine označena su na pojedinim dionicama.
Dozvoljene brzine: u naseljima 50 km/h ; izvan naselja 80 km/h ; na brzoj cesti (Istarski Y) 100 km/h.
Benzinske postaje rade prema utvrđenoj satnici, a na važnijim prometnicama neprekidno.

Prolaz kroz tunel Učka se naplaćuje:
Kategorija    Cijena (Kuna)
I        28.00
II        40.00
III        80.00
IV        165.00
U slučaju kvara na cesti ili prometne nezgode nazovite HAK-AK-Pula-Rovinj , tel 214-972, 540- 987 ili dispečerski centar na tel 987 ( 0-24h). Usluge se plaćaju gotovinom, čekom ili bankovnim karticama, a članovi HAK-a ili ADAC-a usluge mogu platiti kuponima i kreditnim pismima. Dozvoljena količina alkohola u krvi je 0,5 promila.

Zrakoplovne luke

Zračna luka Pula 
Valtursko polje 210, tel 550-900, 
e-mail: zrač[email protected]
Turistički aerodrom Vrsar
Tel 441-350 
Zračna luka, sportski aerodrom Delic Air- Medulin 
Tel 441-350
GSM 098-420-577

Marine

Duz 445 km duge istarske obale od zapada prema jugu i dalje prema istoku srcolikog poluotoka, u prirodnim lučicama, uređeno je jedanaest marina sa 2.750 vezova, otvorenih tijekom cijele godine. Većina marina ima osiguranu distribuciju goriva i servisne sluzbe, a ukoliko nemaju, te su im nautičke usluge osigurane u neposrednoj blizini.
ACI Pomer- tel +385-52-573-162 
ACI Pula- tel +385-52-219-142 
Aci Rovinj- tel +385-52-813-133 
ACI Umag- tel +385-52-741-066 
Marina Novigrad- tel +385-52-757-077 
Marina Porat-Cervar- tel +385-52-436-661 
Marina Parentium- tel +385-52-452-210 
Marina Porec- tel +385-52-451-913 
Marina Vrsar- tel +385-52-441-053 
Marina Valalta- tel +385-52-811-033 
Marina Veruda- tel +385-52-211-033

Nacionalni park Brijuni
Kao jedini nacionalni park na istarskom poluotoku, sa svojin 14 otoka i 736 hektara povrsine Brijuni predstavljaju najzanimljiviju i najrazvedeniju otocnu skupinu u Istri. Bogatstvo biljnog svijeta svojim oblicima kreira jedinstveni zeleni ambijent u kojem su staniste nasle mnoge pticje vrste, jeleni, mufloni i ostala visoka divljac. 

Zaštićeni krajolik Limski kanal
Limski zaljev ima status zašticenog krajolika, te nije dozvoljena vožnja motornim plovilima, ribolov i ronjenje. Limski zaljev nastao je potapanjem kanjonske doline vapnenackog krša.
Svojim uskim 11 km dugim usjekom u kopno predstavlja jedan od najljepših istarskih krajolika. Radi se, naime, o geomorfoloskom fenomenu s obraslim kanjonskom liticama koje se uzdižu i do 150 metara iznad razine mora. 

Park šuma Zlatni Rt (Punta Corrente)
Na južnoj strani grada Rovinja smještena je, stotinjak godina stara, prva zaštićena park-suma u Istri. Zlatni rt je jedan od najpoznatijih park šuma na Mediteranu, uz bok dubrovačkom Lokrumu i monaškom Hamburgu. To je postao zahvaljujuci visokoj estetskoj i botaničkoj vrijednosti.
Više livadskih travnjaka isprekidano je alejama, različitim vrstama vitkih čempresa, pinija, jela, duglazija i cedara među kojima se posebno ističe skupina himalajskih cedrova (Cedrus deodara). 

Zaštićeni krajolik Rt Kamenjak i Medulinski otoci
Neobićno razveden najjužniji rt istarskog poluotoka zanimljiv je podjednako, promatra li se s kopna, mora ili pak iz zraka. Jedna je od posljednih oaza priobalja koja je zadržala svoj nekadasnji izgled.To je jedan mozaik obrađenih polja, pašnjaka i zelenih šumaraka koji su gotovo uronjeni u more.
Naizgled spaljena zemlja najjužnijeg rta Istre, u svojim njedrima skriva velike tajne prirode. Zbog endemičnih biljaka te vrlo specifićnog staništa za neke vrste ptica Rt Kamenjak je proglašen zaštićenim krajolikom. 

Jama Baredine 
Trenutno je jedini turistički vrednovan geomorfoloski spomenik prirode u Istri. Spilja duboka 132 metra, s pet dvorana i sifonskim jezerom bogata je stalaktitima i stalagmitima neobićnih oblika. Zanimljiv je i podzemni životinjski svijet gdje su, uz čovječju ribicu, prisutni i minijaturni prozirni račići i kukci. 
 

Ornitološki rezervat Palud

Močvara i ornitološki rezervat Palud, blizu Rovinja, pravo je mjesto odmora za ptice i ljude. Stalno ili povremeno ovdje boravi više od 200 ptičjih vrsta. Na ovom je ptičjem odmorištu prilikom selidbe moguće vidjeti i zaista rijetke vrste. Za one koje privlači birdwatching ovo je pravo odredište. U rezervatu je i stručni voditelj. 

Ronjenje
More istarske rivijere osim raznolikom i očuvanom florom i faunom, obiluje i mnoštvom brodskih olupina pa je sve češće meta ronilaca kako rekreativaca tako i profesionalaca. Ronilačka društva pripravna su za organiziranje i vođenje pomorskih ekspedicija, a kod njih se može iznajmiti kvalitetna i provjerena oprema. Detaljnije informacije o ronilačkim centrima možete naći na www.diving.hr/main/sjever.asp. 
Zbog ugodnih temperatura mora ronjenje je moguće tijekom čitave godine. Roniti se može samo uz posjedovanje valjane ronilačke iskaznice Hrvatskog ronilačkog saveza ( HRS) koja vrijedi godinu dana od dana izdavanja. Više informacija možete dobiti na www.diving-hrs.hr

Tenis
U Istri se nalazi preko 430 zemljanih teniskih terena, na kojima se može igrati tijekom cijele godine. U istarskom se gradu Umagu održava i poznati ATP TOUR CROATIA OPEN. Više o ATP Croatia Open u Umagu možete pročitati na http://www.croatiaopen.hr

Golf
Iako se kao prava golferska destinacija Istra tek oblikuje, najavljenom gradnjom desetak golf terena, već sada je moguće provesti ugodne golferske trenutke u jednom od njenih rajskih kutaka- na Otočju Brijuni. Na golf terenima Velikog Brijuna ima 9 rupa, a prirodni okoliš krije mnoge zanimljive prepreke.

Biciklizam
Od sjevera do juga, od istočne do zapadne obale Istre, na gotovo 2.600 kilometara proteže se danas vec 60-ak ucrtanih bike staza. Kod mnogih turističkih info-biroa moguće je dobiti jednu od do sada četiri objavljene brošure pod nazivom "Istra bike", u kojima su detaljno ucrtani i objašnjeni itinerari kružnih staza koje se protežu na 1.500 označenih kilometara. Manje ili više uređjene, i ostale, još neucrtane, bike staze prekrile su Istru poput paukove mreže.

Surfanje
Ljubiteljima će surfanja vjetrovi i morske struje pružiti jedinstveni užitak. Za nešto vještije surfere pogodan je južni dio Istre, gdje su struje vrlo jake, a vjetrovi "zahtjevni". U gotovo svim turističkim mjestima duž obale moguće je i iznajmiti opremu za surfanje. Škole jedrenja su u Puli i Rovinju, a škole surfanja su u svim većim turističkim naseljima i kampovima.

Planinarenje
Za planinarenje su na raspolaganju stotine kilometara označenih staza od Crne punte, Skitače, Gračišća do Učke i Čićarije pa dalje do Slovenije. Tu su i tri planinska doma na Učki, Koritima i Zbevnici. Prednost ovog sporta u Istri je što se može prakticirati tijekom cijele godine i podjednako uživati u blagodatima koje pruža očuvana priroda. Informacije o pješačkim stazama mogu se dobiti u umaškom Planinarskom društvu Planik na tel 743-003.

Zmajarenje i sportsko penjanje
Za zmajarenje u Istri ima pet uređenih startova: Kastelir kod Novigrada, koji je odličan za početnike, potom Raspadalica, Brgud na Učki, Lanišće, Zbevnica i sam vrh Učke, koji je vrlo pogodan za letenje zmajem. Svi su startovi orijentirani tako da se, bez obzira na vjetar, može uzletjeti s jednog od njih unutar radijusa od 30 km.
Za sportsko penjanje u Istri je uređeno, zasad, devet penjališta: Zlatni Rt kod Rovinja, Limski kanal, Dvigrad, Istarske toplice, Raspadalica ponad Buzeta, Vranjska draga kod tunela Učke, Zarečki krov i Lido kod Pazina, Moščenićka draga, Vintijana kod Pule. Na penjalištima po takozvanim kratkom stijenama od 20 do 30 metara visine, ima 270 opremljenih uspona. Na istarskim stijenama, punim raznovrsnih prepreka, mogu se dobro izmoriti i vrhunski sportaši i početnici.

Istarski pršut od davnina je poznato i priznato istarsko predjelo. Kaže se da bolje prija ako je tanje i ručno izrezan. U svim boljim istarskim restoranima poslužuje se uz sir i masline, iako se od pršuta mogu pripremati i topla jela. Iako se u Istri mogu kušati razne vrste gljiva, primjerice, poznate i vrlo ukusne martinčice i lisičinke, najpoznatiji je Istarski tartuf. U kulinarstvu se primjenjuje u kombinaciji s fužinama, u omletu, nariban na bisteke mesa, uz divljač, a od njega se čak rade i slastice.

Posebnost Istre su i sparoge koje rastu u divljini i beru se u proljece. Iako su gorkastog ukusa, odlicne su s jajima, na salatu ili kao prilog raznim jelima. Vrlo su zdrave i priznate su kao izvrstan procistac organizma. Od manjih toplih predjela u Istri je karakteristicna tjestenina, odnosno pasta. Moze se kusati u najrazlicitijim oblicima i uz najraznovrsnije umake. Poznati su ravioli, posutice, fuzi i makaroni koji se pripremaju s raznim mesom, s divljaci, s povrcem ili gljivama.

Riblja jela i školjke, središnji su specijaliteti istarske kuhinje. Bakalar na istarski, istarski brodet, rižot s morskim plodovima, škampi na buzaru samo su neki od morskih specijaliteta specifičnih za Istru. Vjekovima poznato po svojoj vrijednosti, kako u gastronomiji tako i u alternativnoj medicini, maslinovo ulje jedno je od `doc`proizvoda i istarskog podneblja. Bogati maslenici rastu na plodnoj, crvenoj zamlji Istre, gotovo u svim njenim dijelovima. Međutim najpoznatije i najkvalitetnije maslinovo ulje proizvodi se u sjevernijem dijelu Istre, oko Tara i Poreča, a poznata su i kvalitetna maslinova ulja na Vodnjanštini.

Posebnost istarske kuhinje su i vrlo raznolika i bogata variva, ovdje nazvana maneštre. Pripremaju se od mesa i povrća, dakle, vrlo su hranjive, ali je njihova posebnost u tome što se začinjavaju pestom-sasjeckanom suhom slaninom, češnjakom i listom peršuna. U istarskim se oštarijama mogu naći istarska maneštra, maneštra od bobići, maneštra od koromača, maneštra sa slancem, posna, bijela, mlada i ostale vrste maneštri. Ukoliko je spravljena od kiselog kupusa, maneštra se naziva jota.

Brežuljci okupani suncem, plodna istarska zemlja i žuljevite ruke istarskog čovjeka, vjekovima su omogučavali uzgoj dobrog i kvalitetnog vina. Danas se mlađe generacije istarskih vinara bore s iskustvima starijih želeći, a u tome uspijevaju, uvesti novosti u tradicionalni način uzgoja vinove loze. To je jedan od razloga zbog kojeg se istarska vina ubrajaju među najbolje u Hrvatskoj, a brojna priznanja stižu i iz inozemstva.
U tipična istarska vina ubraja se bijelo vino malvazija, simbol Istre koji se ne mijenja već više od stotinu godina. Kao crna inačica malvazije poznat je teran i njegova podvrsta refosk. Tu su još i crno vino borgonja, te rose pod nazivom hrvatica. Od kvalitetnih vina valja kušati bijeli i sivi pinot, chardonay, cabernet, merlot te muškat.

U desetak posljednih godina Istra je stigla u sam vrh Hrvatske u proizvodnji kvalitetnih vina. Istarska su vina postala prepoznatljiva, priznata i cijenjena ne samo kao dio tradicije Istre i njenog izdašnog podneblja, već su jedna od najpriznatijih i na medjunarodnim vinskim sajmovima. Ucrtano je i organizirano šest vinskih cesta: Poreštine, Bujštine, Buzeštine, Rovinjštine, Vodnjanštine i Pazinštine s gotovo 70 vinskih podruma. Istra se upisala u atlas kao svjetska vinska meka. No, reći ce neki, pa ona svojim geografskim oblikom i podsjeća na grozd. Mozda je upravo u tome tajna višestoljetne veze Istre i njenih vrsnih vina.

Juha od crnog vina
Istarska juha od davnina je dio ponude istarske mize. U bukaletu, obićno zemljani vrć, stavi se 9 dl temperiranog crnog vina, terana ili borgonje. U vino se doda zličica šećera, maslinovog ulja, malo papra i popržene tople ploške kruha. U to se uroni žlica i posluži društvu koje, ukoliko želi, može piti na tradicionalni istarski prijateljski način - u krug, svi iz jednog vrča.